|
Stanley Greenspan, svjetski poznat po svojem revolucionarnom
radu s djecom i njihovim obiteljima, i njegova kolegica Serena Wieder,
dječji psiholog, po prvi su puta integrirali svoja izuzetna istraživanja
i praktično iskustvo u jasan vodič o podizanju
djece s posebnim potrebama. U ovom važnom praktičnom priručniku
autori izuzetno detaljno, sustavno i opširno, korak po korak, opisuju
cjeloviti, sistematični pristup za roditelje, edukatore, rehabilitatore
i ostale koji se bave djecom s teškoćama u razvoju. Pokrivajući
sve vrste teškoća - uključujući autizam, teškoće u govoru i jeziku,
kognitivne disfunkcije, senzoričke i motoričke poremećaje, hiperaktivnost
i sindrom deficita pažnje (ADD) - autori nude novo razumijevanje
prirode tih teškoća, a također specifične načine pomoći djeci u
proširivanju njihovih intelektualnih i emocionalnih potencijala.
Prvo prikazuju kako izići iz okvira dijagnoze i promatrati
jedinstveni individualni profil pojedinog djeteta. Zatim demonstriraju
metode pomoći u svladavanju novih miljokaza intelektualnog i emocionalnog
razvoja. Greenspanov poznati “floor-time” pristup omogućuje roditeljima
i stručnjacima da kroz prividno razigrane interakcije pomažu djetetu
da se uspinja po ljestvici razvoja i ovladava kreativnim i apstraktnim
razmišljanjem. Putem prikaza slučajeva iz vlastite prakse autori
nude duboko razumijevanje i praktične metode rada s djecom s posebnim
potrebama. “Dijete s posebnim potrebama” je knjiga-prekretnica u
razvoju svjetske defektologije.
Pregled sadržaja:
Predgovor autora za hrvatske čitatelje
Uvod
I. DIO: Otkrivanje jedinstvenih moći, razvojnih
potencijala i poteškoća u svakoga djeteta
Ovaj prvi dio omogućuje čitatelju naći individualni
razvojni profil djeteta i također stupanj koji je dijete doseglo
u emocionalnom i kognitivnom razvoju
1. Iza granica etikete
2. Biološke teškoće
3. Promatranje djetetovih bioloških teškoća
4. Šest miljokaza razvoja
5. Ispitivanje djeteta u odnosu na stupanj razvoja
6. Promatranje sebe (roditelj, terapeut)
7. Emocije i interakcije: ključevi razvoja inteligencije,
osjećaja za sebe i društvenih potencijala
II. DIO: Poticanje emocionalnog i intelektualnog
razvoja
Zatim autori detaljno iznose svoje jedinstvene tehnike
pomaganja djetetu na svakom stupnju razvoja
8. Floor-time pristup: osnovna načela
9. Pažnja, uključivanje i bliskost: Kako pomoći djetetu
da se zainteresira za svijet i poveže s ljudima
10. Dvosmjerna komunikacija: Kako pomoći djetetu da
komunicira gestama i izrazima
11. Osjećaji i ideje: Kako pomoći djetetu u razvijanju
osjećaja i ideja
12. Logičko razmišljanje: Kako pomoći djetetu da povezuje
ideje i razvije logičko razumijevanje okoline
13. Jačanje bioloških sposobnosti obrade
14. Odlazak na spavanje, toalet trening i drugi teški
izazovi (neuobičajeni strahovi, neprimjereno ponašanje, nevoljne
kretnje, psovanje, agresivnost)
15. Sindromi posebnih potreba
III. DIO: Obitelj, terapija, vrtić i škola
Ovaj važan dio pokazuje kako zadovoljiti posebne djetetove
potrebe unutar obitelji, terapijske situacije, predškolskog i školskog
okruženja
16. Poteškoće u braku
17. Poteškoće u obitelji
18. Integrirani pristup terapiji
19. Vrtić, škola i druga djeca
20. Što možemo očekivati?
DODATAK: Osjetljivost na razne vrste hrane i izlaganje
kemikalijama
O autorima:
Dr. sci. Stanley I. Greenspan,
dr. med., je profesor psihijatrije i pedijatrije na medicinskom
fakultetu Sveučilišta George Washington i praktičar dječje psihijatrije,
također je nadzirući psihoanalitičar Washingtonskog psihoanalitičkog
instituta i predsjednik Interdisciplinarnog konzilija za teškoće
u razvoju i učenju. Utemeljitelj je svjetski poznatog integrativnog
pristupa “Floor Time” za rad s djecom s posebnim potrebama. Dr.
Greenspan je za svoj rad primio brojne prestižne nagrade, uključujući
nagradu Ittleson za Izuzetne doprinose istraživanju dječje psihijatrije
Američkog udruženja psihijatara, nagradu Heinz Hartmann u psihoanalizi
i nagradu Edward A. Strecker za izuzetne doprinose američkoj psihijatriji.
Autor je i uredinik 27 knjiga i više od 100 stručnih članaka.
Dr. sci. Serena Wieder
je dječji psiholog u privatnoj praksi u Silver Springu, Maryland.
Ona je u profesorskom zboru programa mentalnog zdravlja male djece
psihijatrijske škole oblasti Washington i također je savjetnica,
programska ravnateljica i član katedre Nacionalnog centra za dojenčad,
djecu i obitelji. Mnogo je pisala za stručne časopise, doprinjela
mnoga poglavlja u stručnim knjigama te nacionalno i međunarodno
vodila više od trideset velikih radionica za obuku u dijagnozi i
liječenju složenih razvojnih problema.
Iz
predgovora autora hrvatskom izdanju:
Zadovoljstvo mi je pisati poseban predgovor za hrvatski
prijevod knjige Dijete s posebnim potrebama. Djeca s posebnim
potrebama postoje posvuda. U stvari, ona imaju slične teškoće bez
obrira kojoj kulturi pripadaju i koji jezik govore. Izazov razumijevanja
djece s posebnim potrebama je u tome da se pronađe način njihova
opisivanja koji omogućuje roditeljima i terapeutima da pomognu svakom
djetetu na jedinstveni način koji odgovara upravo njegovim posebnim
značajkama. Drugim riječima, iako djeca mogu imati istu dijagnozu,
poput autizma, Downovog sindroma, specifičnih jezičnih teškoća,
cerebralne paralize ili mentalne retardacije, svako se dijete prilično
razlikuje od drugoga, čak i unutar iste dijagnostičke skupine. Svako
dijete, zato, zahtijeva program napravljen posebno za njega. U knjizi
Dijete s posebnim potrebama razradili smo način profiliranja
ili opisivanja razvojnih moći i poteškoća svakoga djeteta. Također
smo, na temelju tih opisa, stvorili obuhvatne intervencijske programe
koji omogućuju djeci da otkriju svoj potencijal. Djetetov potencijal
nam je nepoznat sve dok ne pružimo tom djetetu istinski optimalni
program koji je prikovan uz njegov individualni profil. Zato, kako
u opisivanju i ispitivanju djeteta, tako i u interventnom radu s
njim, nastojimo uzimati u obzir njegove sposobnosti za ophođenje
i interakcije, njegove jedinstvene, biološki različite načine obrade
osjeta, razumijevanja jezika i prostora, te planiranja djelovanja,
a jednako tako odnose u njegovoj obitelji, kulturi i zajednici.
Nakon promatranja djetetovih interakcija, nastojimo shvatiti kako
mu te interakcije pomažu u ovladavanju pažnjom i regulacijom, ophođenjem,
svrhovitim emocionalnim i gestovnim signaliziranjem, dugim lančićima
problemskih društvenih interakcija, u stvaranju i primjenjivanju
ideja i u građenju logičkih mostića izme|u ideja, a također u ovladavanju
višim stupnjevima logičkog razmišljanja, poput mnogouzročnog razmišljanja,
diferencijalnog razmišljanja sivog područja mozga i osmišljavanja
unutarnjeg standarda i osjećaja za svoje sebstvo. Kada ovako dinamički,
iz mnogih kutova opisujemo dijete i pristupamo mu u odnosu na njegove
moći i slabosti u tim područjima funkcioniranja, također smo u stanju
stvarati individualno prilagođene programe koji apsolutno svakom
djetetu daju šansu da kontinuirano napreduje. Taj model opisujemo
kao razvojni, individualno-diferencijalni, utemeljeni na odnosima
model (DIR model, op. prevod.: od engl. naziva "Developmental, Individual-difference,
Relationship-based model"). Prilika da taj način rada s djecom s
posebnim potrebama bude dostupan na hrvatskom jeziku je posebno
značajna jer će, nadam se, omogućiti roditeljima i kolegama da pomažu
djeci s širokim rasponom teškoća. To je korak u pravcu poboljšavanja
srbi za djecu s posebnim potrebama u cijelome svijetu.
Iz
uvoda:
U našem skorašnjem kliničkom radu s djecom koja imaju
teškoće u razvoju, mnoga djeca s posebnim potrebama (uključivši
i osobito teške sindrome kao što su autizam i mentalna retardacija)
ostvarila su daleko veći napredak nego što se prije smatralo mogućim.
Istodobno, brojna su istraživanja dokazala da interaktivna iskustva
mogu realno promijeniti fizičku strukturu mozga. Na primjer, dodatna
slušna iskustva u ranom životnom razdoblju povećavaju broj neuronskih
veza koje se koriste za obradu glasova i riječi. Iako individualni
potencijal nije neograničen, većina djece imaju širok raspon mogućih
sposobnosti. Međutim, način na koji se djeca razvijaju umnogome
ovisi o vrsti iskustava u koja su uključena. Odredili smo šest fundamentalnih
vrsta iskustava koja su najkritičnija za zdravi razvoj. Izazov je
pomoći djetetu koje ima znatna odstupanja u funkcioniranju živčanog
sustava te u ophođenju i komunikaciji, da punovrijedno sudjeluje
u tim vitalnim interaktivnim iskustvima.
Tijekom proteklih 20 godina, u našem radu s velikim
brojem djece i obitelji, proučili smo načine koji svakom djetetu
omogućavaju da se penje po stubama razvoja. Stvorili smo razvojni
pristup koji obuhvaća dijete na njegovom trenutnom stupnju funkcioniranja,
radi s jedinstvenim osobinama njegova živčanog sustava i koristi
intenzivna interaktivna iskustva kako bi mu omogućio da ovlada novim
sposobnostima. Taj pristup, opisan u sljedećim poglavljima, omogućuje
roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i terapeutima stvaranje sveobuhvatnog
programa u svrhu mobilizacije intelektualnog i emocionalnog razvoja
svakog djeteta.
|