|
Priručnik "Govor-ritam-pokret" sadrži u
sebi dva različita rada, dvije knjige u jednoj! Temelji se na veoma
popularnom u svijetu pravcu razvoja praktične logopedije -
integriranom razvoju govora, razmišljanja i ritmike djeteta.
Temelj prvog dijela čine "logopedske pjesmice"
koje je autorica Ivana Herljević napisala tijekom mnogo godina terapijskog
rada s djecom, a u priručniku ih ima oko 200. To su pjesmice namijenjene
vježbanju automatizacije i diferencijacije izgovora glasova, a također
veliki broj tematskih pjesmica koje su namijenjene usavršavanju
djetetovog vokabulara, poboljšavanju usmenih govornih sposobnosti,
proširivanju raspona općih znanja i početnom čitanju. Zatim slijede
brojne "logoritmičke igre" namijenjene djeci različitih
govornih i motoričkih sposobnosti.
Drugi dio sadrži oko 50 vježbi za djetetove prste
i ruke, a svaka motorička vježba popraćena je kratkom, ritmičnom
pjesmicom. Ideja programa temelji se na znanstveno dokazanoj i u
svijetu poznatoj činjenici da se formiranje važnih govornih zona
u djetetovom mozgu ostvaruje pod utjecajem živčanih impulsa prstiju
ruku. Vježbe su jednostavne, a njihovo redovno ponavljanje stimulira
razvoj mikromotorike, aktivne pažnje, razmišljanja, pamćenja, motoričkog
planiranja i veoma pozitivno utječe na djetetov govor. Ruke i prsti
postaju fleksibilniji i pokretljiviji što pomaže predškolarcima
i malim đacima u uspješnom ovladavanju vještinom pisanja.
Priručnik je namijenjen logopedima terapeutima, roditeljima,
odgojiteljima u predškolskim ustanovama, defektolozima i učiteljima
razredne nastave.
Pregled sadržaja:
1 Pjesme i igre za razvoj govora . . .
- Uvod
- Pjesme za automatizaciju i diferencijaciju izgovora glasova
- Tematske pjesme za razvoj rječnika i proširivanje općih znanja:
Dječje aktivnosti, Životinje, Vrijeme i priroda, Prvi put u školu,
Boje, Obitelj
- Logoritmičke igre za najmlađe
- Logoritmičke pokretne igre
2 Vježbe prstima i rukama za razvoj mikromotorike i govora
- Razvoj pokreta prstiju ruku
- Govor s pokretima
- Igre prstićima
O autoricama
Ivana Herljević, prof., rehabilitator
govora i slušanja (1930.) Nakon diplome stečene na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu (romanistika) nekoliko godina radi kao korespondentica
i prevoditeljica za talijanski i francuski jezik. Od 1964. do mirovine
radi kao rehabilitatorica u Centru za rehabilitaciju slušanja i
govora SUVAG u Zagrebu. Nekoliko godina (uz rad) na Odsjeku za fonetiku
Filozofskog fakulteta proučava sposobnost slušanja djece s oštećenjem
sluha i govorno-jezične komunikacije. Svoj rad na slušno-govornom
osposobljavanju djece u Suvagu tijekom godina demonstrira studentima
defektologije i fonetike, hospitantima iz zemlje i inozemstva. Radi
na izobrazbi stručnjaka u Francuskoj, Italiji i Belgiji (Toulonu,
Toulouseu, Avignonu, Genovi, Salsomggiore-termama i Bruggeu). Tijekom
dugogodišnjeg praktičnog rada s djecom razne dobi autorica je napisala
nekoliko stotina dječjih pjesama u svrhu razvoja govora, većina
njih je uključena u ovaj zbornik.
Ilona Posokhova, prof. defektolog-logoped
(1975.) je diplomirala logopediju na Nacionalnom sveučilištu
u Kijevu (Ukrajina). Bila je prva studentica čiji su radovi objavljivani
u reviji "Defektologija" Akademije znanosti Ukrajine.
Tijekom praktičnog rada u Kijevu bila je vanjska suradnica i voditeljica
rubrike "Savjeti logopeda" u ukrajinsko-ruskom časopisu
"Ravnatelj škole". Od 1999. počinje boraviti i raditi
u Hrvatskoj. Direktorica je izdavačke kuće i privatnog logopedskog
kabineta Ostvarenje. Autorica je i urednica niza knjiga i priručnika
u izdanju Ostvarenja među kojima su Razvoj govora i prevencija
govornih poremećaja u djece (aut.), Kako pomoći djetetu s teškoćama
u čitanju i pisanju (ur.), Dijagnostički komplet za ispitivanje
sposobnosti (aut.), Matematika bez suza (ur.) i Dislalija (ur.).
U praktičnom logopedskom radu s djecom i odraslima se najviše
bavi dijagnosticiranjem i terapijom poremećaja izgovora i specifičnih
teškoća u učenju i govorno-jezičnom razvoju.
Iz
uvoda u prvi dio:
Listajući početnice, čitanke i antologije dječjih
pjesama rijetko sam nailazila na neke koje sam mogla koristiti u
procesu početnog govornog osposobljavanja djece s nedovoljno razvijenim
govorom, poremećajima izgovora glasova, a također u radu s djecom
koja imaju oštećenja sluha. Postojeći materijal je većinom bio pretežak
i neprilagođen djeci s govorno-jezičnim teškoćama. Zato sam počela
sama sastavljati pjesmice i koristiti ih u raznim fazama logopedskog
rada s djecom. Nije mi bio cilj da se dokažem kao neki pjesnik-umjetnik,
već da stvorim djeci pristupačno gradivo za vježbu govora i izgovora.
Sastavljajući ga, pazila sam da sadržaj pjesmica bude djeci blizak,
ugodan, zanimljiv, konkretan, sa što manje riječi u prenesenom značenju,
ali da se u njima ipak nađe lijepih osjećaja, malo igre, šale i
ljepote. Koliko sam u tome uspjela, procijenit ćete sami. Zapazila
sam da je djetetu lakše prihvatiti govorno gradivo, ako je ritmično
i dostupno vizualiziranju, a pjesma ima upravo te kvalitete. Ritmične
i slikovite pjesmice dijete uči spontano, bez naprezanja, zato što
osjeća zadovoljstvo već od samog procesa ponavljanja. U ovom zborniku
pjesme nisu složene tako da slijede razvoj djetetova govora, već
prema sadržaju i namjeni. Na prvom su mjestu pjesmice koje mogu
poslužiti logopedu, a i roditelju i odgajatelju, u fazama automatizacije
i diferencijacije pravilnog izgovora glasova u djece s dislalijom.
Logopedima je dobro poznato da nije dovoljno samo formirati ispravnu
artikulaciju glasa, već ju je potrebno automatizirati na posebno
odabranom govornom gradivu u kojem se novi glas često pojavljuje
u različitim pozicijama, i diferencirati novi glas od njegova supstituta.
Poznato je i to da faza automatizacije glasa zna biti za dijete
dugotrajna, dosadna i mukotrpna, jer je u njoj neizostavno pomno
“uvježbavanje” koje u sebi neminovno sadrži element višekratnog
ponavljanja. Ugoda ponavljanja i spontanog učenja ritmičnih i jednostavnih
pjesmica može nam pomoći da zanimljivim sadržajem i igrom koja sarži
ritam i pokret, faze automatizacije i diferencijacije pretvorimo
u nešto što dijete prihvaća, voli i čime se dobro zabavlja. Pjesmice
omogućuju nenaporno postizanje slivenog izgovora, pravilnog ritma,
naglaska i intonacije. Tematske pjesmice o prirodi, životinjama,
obitelji i dr. odličan su materijal za rad s djecom s nedovoljno
razvijenim govorom i specifičnim jezičnim teškoćama. Ovdje posebno
radimo na razvoju jezika (usvajanju leksika i gramatike) i proširivanju
raspona djetetovih općih znanja. Osim toga, tematske pjesmice mogu
se lako uklopiti u razne dječje igre, zabave i priredbe u vrtićima,
igraonicama, osnovnim školama, a i za individualni rad kod kuće,
jer osim govora stimuliraju razvoj cjelokupne dječje psihe. Mogu
poslužiti i kao materijal za početno čitanje. Posebno bih naglasila
logoritmičke igre i pjesmice za najmlađe - hopsalice, gegalice,
pljeskalice i pokretne igre. Logoritmičke pjesmice su namijenjene
roditeljima mališana od 0 do 3 godine, odgajateljima u jaslicama
i rehabilitatorima. Nježni dodiri, osmjesi, ritmički pokreti i pjevanje
stimulirat će djetetov razvoj od samoga rođenja. Pokretne igre
za razvoj govora i opće motorike služe za grupni rad s djecom
od 3 do 7 godina. Željela bih da ova zbirka pjesmica i igara koje
sam smišljala i koristila u svojem dugogodišnjem radu s djecom,
potakne mlade roditelje i stručnjake da i sami stvaraju gradivo.
Još jednom bih naglasila: bez obzira o kojoj aktivnosti ili vježbi
se radi, važno je da ju dijete doživljava kao nešto ugodno, na što
je samo pristalo, što je odabralo i što ga zabavlja i veseli.
Iz
uvoda u drugi dio
Razvoj pokreta
prstiju ruku
Znanstvenici koji proučavaju razvoj dječjeg živčanog
sustava, a posebice razvoj govora otkrili su veliko stimulativno
značenje funkcije ruke. Zašto si osoba koja u trenutku ne nalazi
potrebnu riječ, često pomaže gestama? I obrnuto: zašto dijete, dok
piše ili crta, nevoljno plazi jezik? Fiziolozi su dokazali da razina
razvijenosti dječjeg govora izravno ovisi o stupnju formiranosti
finih pokreta prstiju ruku. Tako je, na temelju istraživanja velikog
broja djece, otkrivena sljedeća zakonitost: kada razvoj pokreta
prstiju odgovara dobi, razvoj govora je također normalan. Kada razvoj
fine motorike zaostaje, zaostaje i razvoj govora. Znanstvenici su
došli do ozbiljnog zaključka da se formiranje važnih govornih
zona u mozgu ostvaruje pod utjecajem živčanih impulsa prstiju ruku.
Što su djetetovi prstići aktivniji, to se bolje ostvaruje njegov
govorni, emocionalni i intelektualni razvoj.
Utjecaj manualnih pokreta na razvoj mozga bio je poznat
još u II. st. pr. Kr. u Kini. Stari Kinezi su tvrdili da igre prstima
pomažu usklađivanju duha i tijela. Japanski liječnik Nakimosi Tokudziro
stvorio je ozdravljujuću metodu djelovanja na dlan i prste. Smatrao
je da djelovanjem na prste podražujemo mnogobrojne receptore i šaljemo
ozdravljujuće impulse po cijelom živčanom sustavu. Jednostavni pokreti
prstiju pomažu uklanjanju napetosti ne samo u rukama, već i u govornim
organima - u usnama i jeziku. Igre prstićima čine dijete općenito
opuštenijim, emocionalno i mentalno. Vježbe prstićima potrebno je
započeti od najranijeg djetinjstva. Blago milovanje, masiranje i
razgibavanje prstića, možemo raditi već šestomjesečnoj bebi, a djeci
s posebnim potrebama još ranije. Obratite pažnju na to kako dijete
manipulira prstima i ovladava jednostavnim, ali životno važnim vještinama
- kako drži žlicu, šaljicu, olovku; kako pere ruke i lice, veže
žnirance i zakopčava košulju. Naprimjer, ako četverogodišnje dijete
nije u stanju donijeti do lica vodu u dlanovima, to ukazuje na teškoće
u razvoju fine motorike.
Poštovani roditelji, ako Vaše dijete ima teškoće
u razvoju fine motorike i govora, ne oslanjajte se isključivo na
intervenciju stručnjaka, budite aktivni - vježbajte njegove prsti}e.
Ovaj će Vam priručnik pomoći.
Poštovani logopedi, kako su pokreti prstiju
tijesno povezani s govornim funkcijama, vježbanje prstiju treba
postati važan dio terapije mnogih govornih teškoća (dislalije, disfazije,
dizartrije, mucanja i mnogih oblika specifičnih jezičnih teškoća
i, posebice, motoričke disgrafije).
Poštovani učitelji i odgojitelji, razvijanje
fine motorike prstiju je važan dio pripreme djeteta za školu. Fiziolozi
su ustanovili da zglobovi djetetovih ruku završavaju svoje formiranje
tek u školskoj dobi. Zbog takve fiziologije ruke, pokreti olovkom
tijekom pisanja i crtanja, veoma su naporni maloj djeci. Učitelj
i odgojitelj koji razumije tu fiziološku specifičnost, radi na sustavnom
razvoju djetetove fine motorike i ne postavlja prevelike zahtjeve
prema kvaliteti i kvantiteti njegovog grafomotoričkog uratka.
Preporučujemo Vam povremeno prekidati grafomotoričku
aktivnost djece vježbama opuštanja ruku i igrama s prstićima. Priručnik
se sastoji od dva bloka vježbi.
Prvi blok je "Govor s pokretima". Poznato je
da čim je djetetova motorička aktivnost veća, tim se intenzivnije
razvija njegov govor. S druge strane, formiranje finih pokreta prstiju
se ostvaruje pod utjecajem govora. U prvom bloku vježbi dijete izgovara
ritmične, kratke pjesmice i brojalice, s jednostavnom jezičnom konstrukcijom,
te ih prati odgovarajućim pokretima prstiju. Pokreti su svojevrsna
aktivna gimnastika za šake i prste. Sve vježbe prvog bloka se ostvaruju
u usporenom tempu prvo jednom, zatim drugom rukom, a na kraju -
s obje ruke istodobno. Svaku vježbu možemo ponoviti 3 do 5 puta
za redom. Osim točnosti obavljanja pokreta trebamo obratiti pozornost
na kvalitetu prijelaza iz jednog položaja ruke (prstiju) u drugi.
Prijelaz s pokreta na pokret treba biti opušten i gladak. Jednaku
gladkoću i tečnost trebamo postići i u govoru.
Drugi blok se zove "Igre prstićima". Iako su
u ovom bloku vježbe statične, zadatak je za dijete složeniji, jer
su u većini vježbi kombinacije prstiju zahtjevnije. Od djeteta se
traži da stavi prstiće u određeni statični položaj koji imitira
lik neke životinje ili predmet. Nakon što je dijete uspjelo, ponavlja
kratak stih. Svaka vježba ima svoj naziv i možemo je ponavljati
2 do 3 puta dnevno.
|